DVIJE NEOBIČNE NAVIKE KOJE ČESTO IMAJU VRLO INTELIGENTNI LJUDI
Kada pomislimo na inteligentnu osobu, najčešće zamišljamo nekoga tko brzo donosi odluke, smiren je i lako rješava probleme. No psihologija pokazuje da stvarnost izgleda nešto drugačije. Ljudi s izraženijim analitičkim sposobnostima često imaju navike koje okolina pogrešno tumači kao pretjerano razmišljanje ili neodlučnost. Ono što izvana izgleda kao mana, zapravo je često posljedica načina na koji njihov um obrađuje informacije.
Ne mogu pustiti nešto dok im nema smisla
Jeste li ikada satima razmišljali o razgovoru koji je za sve druge odavno završio? Možda vas je mučila jedna rečenica, nečije objašnjenje ili situacija koja vam jednostavno nije “sjela”.
Dok bi većina ljudi rekla: “Ma pusti”, nekim osobama to nije tako jednostavno.
Psiholozi taj obrazac nazivaju potrebom za spoznajom. Riječ je o prirodnoj sklonosti da osoba želi razumjeti stvari do kraja, povezati informacije i pronaći smisao. Kada odgovor ostane nedorečen ili nešto djeluje nelogično, javlja se unutarnja napetost koja potiče daljnje razmišljanje.
To nije opsesivnost niti tvrdoglavost, nego način na koji njihov mozak funkcionira. Dok su mnogi zadovoljni približnim odgovorom, osobe s izraženom potrebom za razumijevanjem teško prihvaćaju površna objašnjenja.
Upravo zato često postavljaju dodatna pitanja, analiziraju situacije i vraćaju se razgovorima koje su drugi već odavno zaboravili.
Ponekad najviše zapnu na najmanjim odlukama
Paradoksalno, ljudi koji odlično rješavaju složene probleme ponekad se potpuno izgube kada trebaju donijeti sasvim jednostavnu odluku.
Što naručiti u restoranu? Koju seriju pogledati? Treba li odmah odgovoriti na poruku ili kasnije?
Drugima to može izgledati kao neodlučnost, ali psiholozi smatraju da se iza toga krije nešto drugo.
Takve osobe često imaju izraženu potrebu pronaći najbolje moguće rješenje. Njihov um vrlo brzo stvara velik broj mogućnosti, uspoređuje prednosti i nedostatke svake opcije te pokušava predvidjeti moguće posljedice.
U ozbiljnim životnim odlukama upravo ih ta sposobnost može dovesti do vrlo promišljenih izbora. No isti mehanizam uključuje se i kod sasvim beznačajnih odluka.
Problem nije u tome što ne znaju odlučiti, nego što vide previše mogućnosti odjednom.
Kada analitičnost postane zamorna
Velika analitičnost može biti golema prednost u poslu, učenju ili rješavanju složenih problema. Međutim, ako se “ne isključi” kada situacija to ne zahtijeva, može dovesti do mentalnog umora.
Osoba može satima analizirati nešto što objektivno nije toliko važno ili trošiti puno energije na odluke koje imaju vrlo male posljedice.
Zbog toga inteligentni ljudi ponekad djeluju kao da kompliciraju jednostavne stvari, iako njihov mozak zapravo radi upravo ono za što je “programiran”, traži smisao i pokušava pronaći najbolje moguće rješenje.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar