KAKO AKTIVIRATI HORMONE SREĆE BEZ IKAKVE KEMIJE?
Što su zapravo hormoni sreće?
Mozak neprestano reagira na podražaje iz okoline i pritom oslobađa kemijske glasnike neurotransmitere i hormone koji utječu na naše emocije.
Četiri najpoznatija su dopamin, serotonin, endorfini i oksitocin. Iako ih često promatramo pojedinačno, sve više istraživanja pokazuje da djeluju zajedno. Drugim riječima, nije stvar u tome da “pojačamo” jedan hormon, nego da održimo ravnotežu.
Dopamin: motivacija i nagrada
Dopamin je ključan dio sustava nagrađivanja u mozgu. On ne stvara samo osjećaj zadovoljstva, nego i motivaciju da nešto postignemo. Primjerice, sama pomisao na omiljenu hranu može potaknuti njegovo lučenje. Taj osjećaj nas potiče na akciju.
Važno je razumjeti da dopamin ne bi trebao biti stalno aktivan. Upravo izmjena između očekivanja i nagrade čini ga učinkovitim.
Prirodno ga možete potaknuti kroz tjelesnu aktivnost, osobito zahtjevnije treninge, dovršavanje izazovnih zadataka, male nagrade nakon truda ili jednostavne oblike brige o sebi poput šetnje ili opuštanja. Zanimljivo je i da aktivnosti koje zahtijevaju više truda donose jači osjećaj zadovoljstva od onih koje su lake i brze.
Serotonin: stabilnost i unutarnji mir
Serotonin je poznat kao prirodni stabilizator raspoloženja. Njegove niske razine povezuju se s depresijom, zbog čega mnogi lijekovi djeluju upravo na njegovu regulaciju.
Za razliku od dopamina, koji je povezan s uzbuđenjem, serotonin donosi osjećaj smirenosti i zadovoljstva. Njegovo lučenje možete potaknuti boravkom na suncu, kretanjem, boravkom u prirodi i uravnoteženom prehranom.
Endorfini: prirodni odgovor na stres
Endorfini djeluju kao prirodni analgetici. Tijelo ih oslobađa kako bi ublažilo bol i stres, ali i tijekom aktivnosti koje izazivaju zadovoljstvo. Zato nakon intenzivnog treninga ili smijanja često osjećamo olakšanje i nalet energije.
Njihovo lučenje potiču fizička aktivnost, smijeh, glazba pa čak i određene vrste hrane.
Oksitocin: hormon povezanosti
Oksitocin je usko vezan uz odnose i osjećaj bliskosti. Oslobađa se kroz dodir, povjerenje i emocionalnu povezanost. Zagrljaji, razgovori s bliskim osobama i kvalitetno provedeno vrijeme s drugima imaju stvaran biološki učinak na naše raspoloženje.
Zašto “brzi osjećaj sreće” nije rješenje
Iako određene supstance ili ponašanja mogu izazvati nagli nalet dopamina, dugoročno mogu imati suprotan učinak. Stručnjaci upozoravaju da takvi “prečaci” mogu smanjiti prirodnu sposobnost tijela da proizvodi te hormone, što može dovesti do osjećaja praznine i pada raspoloženja. Zato je dugoročno učinkovitije osloniti se na prirodne, sporije načine.
Dobro raspoloženje nije nešto što dolazi izvana i važno je znati da vaše tijelo već ima mehanizme za stvaranje osjećaja zadovoljstva, energije i povezanosti.
Male svakodnevne navike – kretanje, druženje, smijeh i boravak na svježem zraku, imaju stvaran učinak na vaše mentalno stanje. Nije poanta biti stalno na vrhuncu, nego pronaći stabilan i zdrav osjećaj zadovoljstva koji dolazi iznutra.
Primjedbe
Objavi komentar