ŠTO TREBA ŠTO PRIJE VRATITI U HLADNJAK?

Što treba što prije vratiti u hladnjak?

Ljeto donosi obilje svježih namirnica, roštilje, piknike i objedovanje na otvorenom, ali i veći rizik od kvarenja hrane. Visoke temperature ubrzavaju razmnožavanje bakterija, pa ono što tijekom zime može bez problema stajati na kuhinjskom pultu, ljeti vrlo brzo postaje potencijalni zdravstveni rizik.

Meso i mljeveno meso

Sirovo meso među najosjetljivijim je namirnicama tijekom ljeta. Posebno su rizični mljeveno meso, ćevapi, pljeskavice i kobasice jer zbog veće površine bakterije imaju više prostora za razmnožavanje. Ako pripremate roštilj, meso izvadite iz hladnjaka neposredno prije pečenja i nemojte ga ostavljati satima na suncu ili sobnoj temperaturi.

Piletina i puretina

Perad zahtijeva još više opreza od ostalih vrsta mesa. Sirova piletina može sadržavati bakterije poput salmonele ili kampilobaktera, koje se na visokim temperaturama vrlo brzo razmnožavaju. Uvijek je čuvajte odvojeno od ostalih namirnica i dobro termički obradite prije konzumacije.

Riba i plodovi mora

Svježa riba posebno je osjetljiva na toplinu. Već nakon kraćeg boravka izvan hladnjaka može izgubiti svježinu, a povećava se i rizik razvoja bakterija. Ako kupujete ribu tijekom ljeta, najbolje ju je transportirati u rashladnoj torbi i što prije spremiti u hladnjak ili zamrzivač.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko, vrhnje, svježi sir, mozzarella, ricotta i drugi meki sirevi lako se kvare kada su izloženi visokim temperaturama. Na ljetnim druženjima često ostanu satima na stolu, što nije preporučljivo. Nakon posluživanja vratite ih u hladnjak čim prije.

Kuhana jaja i jela s jajima

Kuhana jaja, francuska salata, salata od krumpira s majonezom ili razni namazi na bazi jaja među najrizičnijim su ljetnim jelima. Ako takva hrana stoji na otvorenom dulje od dva sata, ili čak samo jedan sat kada su temperature iznad 32 °C, povećava se rizik od razvoja bakterija.

Kuhana riža i tjestenina

Mnogi ne znaju da ni kuhana riža nije potpuno bezopasna. Ako nakon kuhanja dugo stoji na sobnoj temperaturi, mogu se razviti bakterije koje stvaraju toksine otporne na ponovno zagrijavanje. Isto vrijedi i za kuhanu tjesteninu koju je najbolje što prije ohladiti i spremiti u hladnjak.

Narezano voće

Lubenica, dinja, ananas i drugo narezano voće ljeti su omiljeno osvježenje, ali nakon rezanja postaju znatno osjetljiviji na kvarenje. Cijeli plodovi mogu stajati na sobnoj temperaturi, no jednom kada ih narežete, potrebno ih je čuvati u hladnjaku.

Gotove salate

Zelena salata, rikola, matovilac i druge lisnate salate brzo gube svježinu tijekom ljetnih vrućina, osobito ako su već oprane i narezane. Najbolje ih je oprati neposredno prije posluživanja te ostatke odmah spremiti u hladnjak.

Kremasti kolači

Kolači koji sadrže šlag, kremu, mascarpone, svježi sir ili puding ne bi smjeli dugo stajati na toplom. Ako ih poslužujete na proslavama ili obiteljskim okupljanjima, izvadite ih iz hladnjaka neposredno prije posluživanja.

Zlatno pravilo tijekom ljeta

Bez obzira na to o kojoj je namirnici riječ, stručnjaci preporučuju tzv. pravilo „dva sata“. Hranu koja je stajala na sobnoj temperaturi dulje od dva sata treba baciti, a ako je vanjska temperatura viša od 32 °C, to vrijeme skraćuje se na samo jedan sat.

Ljetne vrućine stvaraju idealne uvjete za brzo razmnožavanje bakterija, zbog čega su meso, riba, mliječni proizvodi, jela s jajima, kuhana riža, tjestenina i kremasti kolači posebno osjetljivi. Pravilno hlađenje, što kraći boravak hrane na sobnoj temperaturi i dobra organizacija prilikom pripreme obroka najbolja su zaštita od trovanja hranom tijekom najtoplijeg dijela godine.

Pripremila: Ivana Matas