ZAŠTO JE PROSINAC MJESEC U KOJEM SE LJUDI NAJČEŠĆE POMIRU I POSVAĐAJU?🌙
Kraj godine aktivira potrebu za čišćenjem odnosa
Psiholozi govore o tzv. efektu vremenskih prijelaza (temporal landmark effect): ljudi razdoblja poput kraja godine doživljavaju kao simboličan završetak jedne faze i početak druge. Upravo tada češće preispitujemo odnose, odluke i emocionalne repove koje vučemo mjesecima ili godinama.
U prosincu zato češće pošaljemo poruke koje inače možda ne bismo primjerice, bivšim partnerima, članovima obitelji s kojima ne razgovaramo, prijateljima s kojima je odnos “zapeo”.
Pomirenje u tom kontekstu često nije samo želja za odnosom, nego želja za unutarnjim mirom. Ljudi žele u novu godinu ući s osjećajem da nisu ostavili sve otvoreno.
S druge strane, isti mehanizam potiče i suprotan učinak: ako neki odnos već dugo ne funkcionira, prosinac postaje trenutak u kojem se donosi odluka da se on napokon prekine jer ako nešto ne ide, mnogi ne žele to prenijeti u novu godinu.
Više druženja znači i više okidača
Tijekom godine sukobi se često izbjegavaju zahvaljujući udaljenosti, posebno ako živimo u drugoj državi ili gradu nego ostatak obitelji. Prosinac briše tu udaljenost. Obiteljski ručkovi, blagdanske večere, povratak u rodni grad, zajednički godišnji odmori – sve to stavlja ljude u intenzivan kontakt s onima s kojima možda već imaju neriješene odnose.
Blagdani pojačavaju emocije
Prosinac djeluje kao emocionalno pojačalo. Radost je intenzivnija, ali i tuga. Bliskost je toplija, ali i razočaranje dublje. Psiholozi taj fenomen nazivaju emocionalnom amplifikacijom. Ako je odnos stabilan, blagdani ga dodatno učvršćuju. Ako je napet, pukotine postaju vidljivije.
Ljudi koji nose nerazriješene gubitke, prekide, obiteljske rane ili osjećaj usamljenosti često upravo u prosincu osjećaju najveći pritisak. Tada se češće javljaju pitanja:
Zašto ja ovo nemam?
Zašto je svima lakše nego meni?
Zašto se opet moram pretvarati da je sve u redu?
U takvom emocionalnom naboju i male situacije mogu izazvati velike reakcije, bilo potrebom za pomirenjem ili svađom.
Stres smanjuje toleranciju, a povećava reaktivnost
Blagdansko razdoblje ubraja se među najstresnija u godini. Financije, organizacija, očekivanja, obiteljske obaveze i kronični umor značajno smanjuju naš kapacitet za samokontrolu. Kad smo iscrpljeni, brže planemo, teže slušamo, slabije razlikujemo stvarni problem od vlastitog umora.
Društveni pritisak za sreću i zajedništvo
Blagdanski narativ vrlo je jasan: trebali bismo biti sretni, povezani, zahvalni. Taj pritisak često je jači nego što se čini. Kada se naš privatni život ne uklapa u tu sliku, javlja se frustracija i potreba da se nešto promijeni.
Za neke to znači ispriku ili pokušaj obnove odnosa. Za druge znači otpor, bijes i potrebu da prestanu glumiti harmoniju.
Obje reakcije su odgovor na isti pritisak: ideju da bi u prosincu “sve trebalo biti lijepo”. Kad nije, emocije izlaze na površinu.
Kako se do kraja prosinca lakše nositi s odnosima?
Da se ne biste doveli do krajnjih granica izdržljivosti te nakon blagdana bili umorniji nego ikad, imajte na umu nekoliko stvari
Prije svega, ne pokušavajte riješiti sve prije Nove godine. Neki razgovori mogu pričekati siječanj.
Osim toga, razlikujte stvarni problem od blagdanskog umora. Nisu sve svađe duboki sukobi. Također birajte svoje bitke jer neke stvari u prosincu naprosto nisu vrijedne truda i energije.
Smanjite i očekivanja od “savršene bliskosti”. Ona rijetko postoji, bez obzira na blagdane.
I, možda ono najvažnije, imajte na umu da pomirenje nije obaveza. Ako nešto ne želite popravljati, imate potpuno pravo na to. U ovom trenutku najvažnije je da vi budete dobro.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar