ZAŠTO SU MALI UŽICI POSTALI VAŽNIJI NEGO IKAD?
Razlog ne treba biti nešto veliko
Nekada su razlozi za slavlje bili velike životne prekretnice, poput diplome, novog posla ili useljenja, a danas smo presretni ako završimo sa radnim tjednom bez živčanog sloma ili kada napokon pospremimo ormar.
Možda upravo u tome leži najveća promjena. Sve više ljudi smatra da i mali uspjesi zaslužuju priznanje, čak i ako ih nitko drugi ne vidi.
Takvi trenuci rijetko dolaze uz čestitke, pa ih učimo prepoznati sami.
Zašto nas sitnice toliko vesele?
Za to postoji sasvim logično objašnjenje.
Male nagrade potiču lučenje dopamina, neurotransmitera koji povezujemo s osjećajem zadovoljstva i motivacije. Zato stručnjaci već dugo govore da je puno lakše održati dobre navike kada se povremeno nagradimo.
To ne mora biti ništa veliko. Možda ćete nakon mjesec dana redovitog vježbanja rezervirati masažu. Možda ćete nakon napornog radnog tjedna kupiti omiljeni sladoled ili izdvojiti sat vremena za knjigu koju već dugo želite pročitati.
Takvi mali rituali šalju poruku da trud vrijedi, čak i kada cilj još nije potpuno ostvaren.
Granica između rituala i navike
Mali užitak djeluje upravo zato što je povremen.
Ako svaki dan završava kupnjom nečega “za nagradu”, s vremenom taj osjećaj posebnosti nestaje. Ono što je trebalo biti mali trenutak radosti lako postaje rutina, a rutina se vrlo brzo počinje osjećati i na računu.
To međutim ne znači da se malih zadovoljstava treba odreći. Naprotiv; dovoljno je da budu svjestan izbor, a ne automatska reakcija na stres ili loš dan.
I bez trošenja
Nagrada ne mora uvijek biti materijalna. Ponekad to može biti šetnja bez mobitela, jutarnja kava na balkonu, svježe oprana posteljina, sat vremena provedenih uz omiljenu seriju ili večer tijekom koje ne odgovarate ni na jednu poruku.
U svijetu koji od nas stalno traži da jurimo prema sljedećem cilju, možda je najveći luksuz zastati na trenutak i priznati sebi da smo već danas napravili dovoljno.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar