ZAŠTO NEKI LJUDI POTAMNE, A NEKI IZGORE?

Zašto neki ljudi potamne, a neki izgore?

S dolaskom ljeta svake se godine ponavlja ista situacija. Dok jedni već nakon nekoliko dana na moru dobiju preplanuli ten, drugi se bore s crvenilom i opeklinama od sunca. Nerijetko se čuje i komentar kako netko “jednostavno ne može potamniti” ili kako je netko drugi “rođen za sunce”. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o sreći ili navici sunčanja, odgovor se zapravo krije u biologiji naše kože. Ključnu ulogu u tome igra melanin, pigment koji određuje boju kože, kose i očiju, ali i način na koji naša koža reagira na UV zrake.

Što je melanin i zašto je toliko važan?

Melanin je prirodni pigment koji proizvode stanice kože poznate kao melanociti. Njegova glavna funkcija nije estetska, nego zaštitna. Kada je koža izložena UV zrakama, melanociti počinju proizvoditi više melanina kako bi zaštitili stanice od oštećenja.

Upravo zato tamnjenje kože zapravo predstavlja obrambeni mehanizam organizma. Preplanuli ten nije znak da je koža zdravija, nego pokazatelj da se pokušava zaštititi od sunčevog zračenja. Zapravo, tamnjenje kože (kao i crvenjenje!) je naprosto znak stresa i svojevrsne upale tijela (a to sve mogu umanjiti kreme za sunčanje). Što osoba prirodno proizvodi više melanina, to će njezina koža imati veću sposobnost tamnjenja i manju sklonost opeklinama.

Zašto neki ljudi lako tamne?

Ljudi koji prirodno imaju tamniju put obično imaju veću količinu melanina u koži. Kada su izloženi suncu, njihova koža relativno brzo pojačava proizvodnju pigmenta i stvara preplanuli ten.

To ne znači da su oni zaštićeni od UV oštećenja, iako njihova koža ima učinkovitiji prirodni obrambeni mehanizam. Kod njih se često događa da će prije potamnjeti nego pocrvenjeti, zbog čega mnogi imaju osjećaj da se “nikada ne mogu opeći”. U stvarnosti, UV oštećenja nastaju jednako i kod tamnije kože, samo su vizualno manje vidljiva.

Zašto drugi pak uvijek izgore?

Osobe vrlo svijetle puti, posebno one sa svijetlim očima i prirodno plavom ili crvenom kosom, imaju znatno manje melanina. Njihova koža teže stvara pigmentnu zaštitu, pa UV zrake brže uzrokuju upalu i oštećenje kože. Rezultat je crvenilo, osjećaj pečenja i klasične opekline od sunca.

Zbog toga neki ljudi mogu provesti cijelo ljeto na plaži, a da nikada ne razviju intenzivnu preplanulost. Njihova genetika jednostavno ne omogućava stvaranje velikih količina melanina!

Je li tamnjenje zapravo zdravo?

Ovdje dolazimo do zanimljivog paradoksa. Godinama se preplanuli ten smatrao simbolom zdravlja, odmora i ljepote. Međutim, dermatolozi danas naglašavaju da ne postoji potpuno sigurno tamnjenje.

Svaka promjena boje kože nakon izlaganja UV zračenju pokazuje da je koža reagirala na određenu razinu oštećenja. Naravno, postoji velika razlika između blagog tamnjenja i ozbiljnih opeklina, ali ni jedno ni drugo nije potpuno neutralno za kožu. Prije svega zato što koža akumulira oštećenja nastala izlaganjem UV zračenju i pokazuje ih tek godinama kasnije. Čak iako nikad niste izgorjeli od sunca, ako ste se intenzivno izlagali njemu, imat ćete prirodno puno opušteniju i grublju kožu jer je godinama dolazilo do slamanja kolagenskih i elastinskih veza koje se s vremenom puno sporije obnavljaju.

Upravo zato kreme za sunčanje ostaju važne za sve fototipove kože, bez obzira na to tamne li lako ili ne.

Možemo li naučiti kožu da bolje tamni?

Jedan od najčešćih mitova jest da se koža može priviknuti za sunce. Istina je da postupno izlaganje suncu može smanjiti rizik od opeklina jer se melanin stvara postepeno, ali ne može promijeniti genetske mogućnosti kože. Drugim riječima, ako ste cijeli život među onima koji prvo pocrvene pa tek onda eventualno dobiju malo boje, vrlo je vjerojatno da će tako ostati i dalje.

I zato možda najvažnija stvar koju treba zapamtiti nije kako postići tamniji ten, nego kako zaštititi kožu. Jer bez obzira na sve faktore, UV zrake djeluju na sve tipove kože. Razlika je samo u tome koliko brzo vidimo njihove posljedice.

Pripremila: Ivana Matas