ŠTO JAPANKE JEDU ZA LIJEPU KOŽU?
Fermentirana hrana
Miso, natto, ukiseljeno povrće i fermentirani sojini proizvodi nisu samo kulinarski detalj. Oni su dio šire priče o crijevnom mikrobiomu, a veza između crijeva i kože posljednjih je godina sve ozbiljnija tema. Ono što se događa u probavi može se odraziti na upalne procese, osjetljivost, nepravilnosti i opće stanje kože. To ne znači da će zdjelica miso juhe izbrisati prištiće ili crvenilo, ali prehrana koja redovito uključuje fermentirane namirnice može biti dio šire strategije za manje iritiran ten.
Morske alge
Nori, wakame, kombu i druge vrste algi donose minerale i elemente u tragovima, među kojima se često ističe jod, ali i magnezij, kalcij, željezo te različiti antioksidansi. Za kožu je ovdje ključna riječ ravnoteža: minerali su važni za brojne procese u tijelu, ali alge nisu namirnica koju treba nekritički jesti u velikim količinama.
Vitamin C
U beauty svijetu vitamin C najčešće zamišljamo kao serum, ali u prehrani ostaje jedan od najvažnijih nutrijenata za stvaranje kolagena. Ne mora dolaziti iz egzotičnih smoothieja. Jednako su dobri: citrusi, kakiji, jagode, kupus, zeleno povrće, mladi luk i druge sezonske namirnice koje se često poslužuju u manjim količinama, ali redovito.
Aminokiseline
Kad se govori o lijepoj koži iznutra, često se preskače najdosadnija i možda najvažnija stvar: proteini. Koža je građena od strukturnih proteina, među kojima su kolagen i elastin najpoznatiji, a tijelu su za njihovu sintezu potrebne aminokiseline. Japanska prehrana tu je zanimljiva jer često kombinira manje porcije različitih proteinskih izvora: ribu, tofu, soju, jaja, morske plodove, a ponekad i juhe od kostiju ili ribe.
Topla kuhana hrana
Jedna od najljepših stvari jevažnost tople, kuhane hrane. Juhe, temeljci, riža, kuhano povrće, lagano pirjana jela i topli obroci su često nježniji za probavu od hladnih, brzinskih obroka koji nas ostave nadutima i gladnima već za sat vremena.
Juhe bogate kolagenom
Japanske juhe, temeljci od ribe, kosti, piletine ili morskih plodova često nose reputaciju hrane koja “hrani kožu”. Dio te priče dolazi iz kolagena i želatine koji mogu završiti u temeljcu kad se dugo kuhaju kosti, koža, hrskavica ili vezivno tkivo, a većinom su upotpunjene povrćem, algama, gljivama i fermentiranim dodacima poput misa.
Hara hachi bu filozofija
Možda najvažniji japanski beauty savjet nije namirnica, nego granica. Hara hachi bu najčešće se prevodi kao pravilo prema kojem se jede dok nismo otprilike 80 posto siti. Ta se praksa posebno povezuje s Okinawom i dugovječnošću, a u osnovi nije dijeta, nego vježba slušanja tijela.
Za kožu je to važno zato što prejedanje, skokovi razine glukoze, teški obroci i stalno grickanje mogu opteretiti metabolizam, san, probavu i upalne procese. Hara hachi bu uči nas da jedemo polako, primijetimo sitost i stanemo prije nelagode. U modernom ritmu, u kojem jedemo uz ekran, stres i tuđe notifikacije, to zvuči gotovo revolucionarno.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar