MOŽE LI ČOVJEK BITI PREDOBAR?
Svi poznajemo barem jednu takvu osobu. Uvijek dolazi na vrijeme. Drži se dogovora. Odgovorna je, organizirana i rijetko zaboravlja obaveze. Na nju se možeš osloniti kada nešto treba završiti, isplanirati ili spasiti u zadnji čas. U psihologiji se takve osobine često povezuju s crtama ličnosti koje nazivamo savjesnost. I dok se savjesnost obično smatra jednom od “najpoželjnijih” osobina, nova istraživanja pokazuju da i ona ima svoju cijenu.
Savjesni ljudi često djeluju stabilno, ali iza toga se ponekad krije stalna unutarnja napetost
Ljudi visoko na ljestvici savjesnosti često imaju potrebu držati stvari pod kontrolom. Vole red, strukturu i osjećaj da “sve ide kako treba”. To im može pomoći u poslu, odnosima i svakodnevnom funkcioniranju. Češće ostvaruju ciljeve, odgovorniji su i pouzdaniji.
Kada red postane zaštita od emocija
Psiholozi smatraju da neki ljudi kroz organiziranost i kontrolu pokušavaju smanjiti mogućnost emocionalne boli. Ako je sve pod kontrolom, manja je šansa za kaos, razočaranje ili osjećaj gubitka. I zato savjesnost često nije samo osobina ličnosti, nego i način nošenja sa životom.
Takvi ljudi ponekad teško odmaraju, teško “isključuju mozak” i imaju osjećaj da uvijek moraju biti korisni, produktivni ili dostupni drugima. Čak i kada fizički stanu, unutarnje i dalje rade.
Ali postoji i druga strana savjesnosti
Iako savjesni ljudi možda rjeđe djeluju spontano ili impulzivno, istraživanja pokazuju da imaju veću sposobnost za ono što psihologija naziva flow stanje. To je stanje potpune uronjenosti u ono što radimo, trenutak kada izgubimo osjećaj za vrijeme jer smo potpuno prisutni u aktivnosti.
Savjesni ljudi često lakše ulaze u takva stanja jer imaju sposobnost održavanja fokusa, discipline i dugoročne motivacije. Drugim riječima, oni možda neće tražiti uzbuđenje izvana, ali će duboko uroniti u ono što im ima smisla.
I upravo tu leži jedna važna razlika: ne pronalaze svi ispunjenje kroz intenzivne emocije i stalnu zabavu. Neki ga pronalaze kroz osjećaj svrhe, predanosti i unutarnjeg mira koji dolazi kada rade nešto što im je važno.
Problem nastaje kada vrijedimo samo dok nešto radimo
Savjesnost sama po sebi nije problem. Problem nastaje kada osoba svoju vrijednost počne temeljiti isključivo na produktivnosti, odgovornosti i korisnosti.
Tada odmor postaje grižnja savjesti.
Greške postaju osobni neuspjeh.
A spontanost djeluje kao gubitak kontrole.
Takvi ljudi često čuju rečenice poput:
- “Previše si ozbiljan.”
- “Opusti se malo.”
- “Zašto si uvijek pod stresom?”
Ali iza te potrebe za kontrolom često se ne krije hladnoća, nego strah od kaosa, pogreške ili osjećaja da nisu dovoljno dobri.
Možda ne moraš biti manje savjestan. Možda samo nježniji prema sebi
Psihologija nas sve više podsjeća da nijedna osobina nije potpuno dobra ili potpuno loša. Savjesnost može pomoći čovjeku izgraditi stabilan život, ostvariti ciljeve i pronaći smisao u radu i predanosti. Ali isto tako, važno je naučiti da vrijednost ne nestaje onda kada odmaramo, kasnimo, pogriješimo ili jednostavno pustimo stvari da na trenutak ne budu savršene.
Jer možda život nije samo u tome da sve držimo pod kontrolom. Možda je ponekad i u tome da si dopustimo osjetiti ga.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar