ZAŠTO NIKAD NIJE DOSTA NOVCA? 💸💰
Zašto nikad nije dosta novca?
Zašto stalno trošimo više nego što si
možemo priuštiti? Zašto nas peče savjest kada posegnemo za novcem koji smo
marljivo štedjeli? Kako to da nekima nikad nije dosta, dok se drugi ne znaju
opustiti bez osjećaja krivnje? Odgovori na ta pitanja nisu u brojkama –
skrivaju se u našoj psihi.
Novac kao emocija, a ne valuta
Novac je možda najuniverzalniji alat, ali ga svatko koristi
drugačije, jer ga svatko doživljava drugačije. Nekome novac znači sigurnost:
jastuk protiv nepredvidivosti života. Drugome – status, potvrdu da “vrijedim“.
Nekima daje osjećaj kontrole, dok drugima samo stvara dodatni stres.
U djetinjstvu smo svi naučili nešto o novcu, često nesvjesno: kako
su se naši roditelji ponašali prema njemu, koliko su o njemu govorili, jesu li
ga imali ili stalno strepili nad njim. Ta rana uvjerenja ostaju u nama. Netko
će štedjeti opsesivno jer se boji siromaštva. Netko drugi će trošiti impulzivno
jer nikad nije imao osjećaj da išta zaista “posjeduje“. Novac nije racionalan –
on je duboko emotivan.
Zašto trošimo kad nemamo?
Ovo pitanje često stoji kao optužba: zašto si ljudi “srednje
platežne moći“ kupuju luksuzne stvari, idu na skupa putovanja, voze skupe
automobile i zadužuju se zbog namještaja? No istina je kompliciranija. Nije
riječ o gluposti ili površnosti. Riječ je o potrebi da budemo dio priče.
Novac nije samo sredstvo, on je društvena ulaznica. Ako svi oko
nas imaju određeni životni standard, mi ćemo pokušati pratiti taj ritam, čak i
kad to znači ulazak u dug. Živimo u svijetu gdje je izgled važniji od sadržaja,
a osjećaj pripadnosti često dolazi s cijenom. U tom kontekstu, kupovina nije
uvijek trošak. Ponekad je oblik obrane. I to ne znači da smo površni. Znači da
smo ljudi. I da često pokušavamo “kupiti“ ono što osjećamo da nam nedostaje:
vrijednost, pažnju, mir, sigurnost.
Tanka granica novca i samopouzdanja
Postoji i ona tiha, skrivena veza između novca i osjećaja vlastite
vrijednosti. Kad zarađujemo, osjećamo se sposobnije. Kad ne zarađujemo, može se
ušuljati sram. Kad potrošimo “više nego što bi trebali“, osjećamo krivnju. Kad
uštedimo, osjećamo ponos – ali nekad i tjeskobu, kao da se ne usudimo uživati u
onome što imamo.
Da, svi to radimo. Jer novac nije samo za račune. On je ponekad tu
i da nahrani dušu. I to je okej, ako znamo kad nas hrani, a kad nas prazni.
Tko ima, a tko glumi da ima
Društvene mreže promijenile su način na koji doživljavamo
bogatstvo. Danas ne znamo tko stvarno ima novac, a tko se samo zna dobro
fotografirati ispred tuđeg automobila. I u toj konfuziji javlja se još veći
pritisak. Ako svi drugi imaju, zašto ja nemam? Ako netko mojih godina već “živi
svoj san“, zašto ja još kupujem robu na sniženju?
Novac se pretvara u priču
koju pričamo drugima, ali i sebi. A u toj priči, realnost često izostane.
Vidimo površinu – brendove, interijere, putovanja – ali ne vidimo minuse na
računima, neplaćene kartice, stres koji dolazi s održavanjem tog izgleda. A onda,
bez da primijetimo, i sami ulazimo u igru tko je zaista bogat?
Tko je zaista bogat?
Bogatstvo se danas ne mjeri samo novcem, ali svejedno, stalno se
vraćamo njemu. Jer lakše je usporediti brojke nego životne vrijednosti. Ipak,
pravo pitanje možda glasi: što meni znači “imati“?
Je li bogat onaj tko ima vikendicu automobil na leasing? Ili onaj
tko nema dugove i mirno spava? Je li bogat onaj tko može otići na Maldive? Ili
onaj tko se smije bez da gleda u račun? Možda luksuz nije Rolex. Možda je
luksuz imati popodne bez obaveza. Topli stan zimi. Dobra knjiga. Ljudi kojima
si važna.
Zaključak
Novac neće nestati. Uvijek ćemo ga imati premalo ili previše,
željeti više, bojati se gubitka. Ali možda bismo trebali češće zastati i pitati
se: što mi on zapravo znači? Ako trošiš – troši svjesno. Ako štediš – ne
zaboravi i živjeti. Ako se osjećaš loše jer nemaš koliko i drugi, sjeti se da
ni drugi možda nemaju. Samo bolje glume.
I za kraj, jedno iskreno pitanje – koliko vrijediš kad izuzmemo
sve što posjeduješ? Ako je odgovor: “puno“ – onda si već bogatija nego što
misliš.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar