Ivana

Osobine alfa ljudi  Njima je sigurnost dosadna. Riskiranje ih uzbuđuje. Međutim, za razliku od drugih ljudi koji preuzimaju rizike na slijepo, ljudi s alfa osobinama im pristupaju s više opreza. Smatra ih se ludima, ljudima koji vole šefovati, ali oni s alfa osobinama imaju snažnu i jedinstvenu osobnost. Kroz ovih deset točaka provjerite imate li i vi alfa osobine. Kažu što im je na umu, bez zadržavanja Alfa ljudi su iskreni. Uvijek kažu što im je na umu i ništa ne drže za sebe. Ali to ne znači da ih nije briga za tuđe osjećaje. Međutim, radije biraju iskrenost pred samilošću. Rođeni su vođe Ljudi prirodno slijede one s alfa osobinama. Budući da ih drugi prate, rado pomažu drugima da uspiju jer imaju na umu da smo ovisni jedni o drugima. Vjerni su Oni ne ovise o drugima kako bi bili uspješni i sretni. Oni crpe energiju na svoj način i samostalno. To znači da s dobrom namjerom ulaze u svaki odnos i postupaju s dubokim poštovanjem koje očekuju zauzvrat. Uvijek riskiraju N...

Koji ste tip na internetu? Gotovo svi to radimo svakodnevno, no ispostavilo se da internet možda koristite na potpuno drugačiji način od svojih prijatelja. Dok se jedni gube u bespućima interneta s desecima otvorenih kartica, drugi metodično i precizno traže samo provjerene informacije. Nezasitni istraživač Ovaj tip korisnika vođen je neiscrpnom znatiželjom. Lako ga možete prepoznati po desecima otvorenih kartica u pregledniku jer slijedi poveznice s jedne teme na drugu kako bi otkrio svaki mogući detalj. Za njega je putovanje i otkrivanje jednako važno kao i sam odgovor. U potrazi za informacijama o jednom koktel baru, on će vjerojatno završiti čitajući o povijesti ruma na Karibima. Duboki analitičar Za razliku od istraživača, analitičar je metodičan, rigorozan i usredotočen na preciznost. Njemu je najvažnija točnost i kvaliteta istraživanja. Prioritet daje vjerodostojnim izvorima, znanstvenim radovima i strukturiranim podacima kako bi stvorio cjelovito razumijevanje teme ...

U kojem smo razdoblju života najmanje sretni? Svi ponekad osjetimo da nam 'nešto fali' — unatoč ljubavi, karijeri, prijateljima ili stabilnoj rutini. Taj osjećaj nije neuobičajen, pokazuje istraživanje koje je proučavalo razine sreće tijekom života i otkrilo da se naše zadovoljstvo životom mijenja u obliku tzv. U-krivulje. Zašto se to događa? Očekivanja vs. stvarnost: Mnogi u mladosti vjeruju da će im život biti pun dostignuća i uzbuđenja ako ostvare određene ciljeve. Kada to postignu, često otkriju da nove nagrade nisu tako ispunjavajuće kao što su očekivali. Smanjen osjećaj mogućnosti: U 40-ima ljudi se često suočavaju s pritiscima — odgovornosti na poslu, ovisnostima o obitelji i strahovima od stagnacije — što može stvoriti osjećaj da su 'najbolje godine iza nas'. Što možemo napraviti kad osjećamo da smo 'zapeli' Iznenađujuće je da rješenja često nemaju veze s produktivnošću: novi raspored, više treninga ili bolja organizacija obično ne oslobađa...

Meko nestajanje - sve više ljudi bježi od kulture stalne dostupnosti  U digitalnom dobu, gdje se očekuje da smo neprestano dostupni, pojavio se novi društveni fenomen poznat kao 'meko nestajanje'. Za razliku od potpunog prekida komunikacije, radi se o postepenom povlačenju iz odnosa koje se očituje kroz sve rjeđe i kraće odgovore. Što je zapravo 'meko nestajanje'? Dok klasični "ghosting" podrazumijeva nagli i potpuni prekid kontakta bez objašnjenja, "meko nestajanje" je njegova suptilnija varijanta. Osoba ne nestaje u potpunosti, već postepeno smanjuje komunikaciju. Odgovori na poruke postaju sporiji, sažetiji i manje angažirani, često se svodeći na emotikone ili "lajkanje" poruke. Ponekad osoba prestane odgovarati na direktne poruke, ali i dalje pasivno sudjeluje u vašem digitalnom životu, primjerice gledanjem vaših Instagram priča. Iako se može činiti kao blaži oblik odbijanja, "meko nestajanje" osobu koja ga doživlj...

Zašto volimo svoje probleme i zašto se bojimo promjena u životu? Zašto nam je teško mijenjati one stvari u životu koje nam se ne sviđaju? Donosimo iste „pogrešne“ odluke, ustrajemo u odnosima koji nas ne zadovoljavaju ili nam se stalno ponavljaju iste situacije na svakom novom poslu koji promijenimo. Možda se uopće ne usudimo nešto poduzeti jer duboko u sebi osjećamo zašto se bojimo promjena, pa se ono što smatramo pokušajem zaokreta vrlo brzo pokaže samo kao varijacija naše „stare priče“. Iza toga stoji kombinacija biologije, psihologije i sistemskih utjecaja kojih uglavnom nismo svjesni. Mozak bira poznato, a ne ono što je nužno dobro za nas Primarna funkcija mozga jest da nas štiti, a ne da nas usreći. Zato bira ono što mu je poznato, čak i kada to znači ostajanje u nečemu što nas ne zadovoljava. Promjena za mozak predstavlja potencijalnu prijetnju zbog čega često ostajemo u odnosima koji nas ne ispunjavaju, odgađamo odluke koje znamo da trebamo donijeti i vraćamo se sta...

Može li čovjek biti predobar? Svi poznajemo barem jednu takvu osobu. Uvijek dolazi na vrijeme. Drži se dogovora. Odgovorna je, organizirana i rijetko zaboravlja obaveze. Na nju se možeš osloniti kada nešto treba završiti, isplanirati ili spasiti u zadnji čas. U psihologiji se takve osobine često povezuju s crtama ličnosti koje nazivamo savjesnost. I dok se savjesnost obično smatra jednom od “najpoželjnijih” osobina, nova istraživanja pokazuju da i ona ima svoju cijenu. Savjesni ljudi često djeluju stabilno, ali iza toga se ponekad krije stalna unutarnja napetost Ljudi visoko na ljestvici savjesnosti često imaju potrebu držati stvari pod kontrolom. Vole red, strukturu i osjećaj da “sve ide kako treba ” . To im može pomoći u poslu, odnosima i svakodnevnom funkcioniranju. Češće ostvaruju ciljeve, odgovorniji su i pouzdaniji. Kada red postane zaštita od emocija Psiholozi smatraju da neki ljudi kroz organiziranost i kontrolu pokušavaju smanjiti mogućnost emocionalne boli. Ako je...