Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
Bacanje hrane izuzetno je veliki globalni problem koji negativno utječe
na Zemlju. Kada se govori o bacanju ili rasipanju hrane, misli se na hranu
koja je prikladna za konzumaciju, ali se svjesno odbacuje. Proizvodnja hrane
sama po sebi (zbog iskorištavanja resursa i emitiranja stakleničkih plinova)
ima veliki učinak na Zemlju. Ovaj negativni ekološki učinak povećava se kada se
hrana baca, umjesto konzumira.
Koliko se hrane baca u
svijetu?
Procjenjuje
se da se globalno baci
gotovo 1/3
hrane proizvedene u svrhu ljudske konzumacije, što čini oko
1,3 milijardi tona bačene hrane godišnje. Procjenjuje se da se od tog broja
unutar Europske unije godišnje baci oko 88 milijuna tona hrane.
Rasipanje
hrane je etički upitno
ponašanje s obzirom na broj pothranjenih ljudi u
svijetu. Osim toga, bacanje hrane predstavlja i opasnost za Zemlju. Proizvodnja
hrane zahtijeva iznimno mnogo resursa, stoga su s proizvodnjom hrane
povezani negativni ekološki učinci,
kao što su:
- erozija tla
- deforestacija
- zagađenje vode i tla.
Prilikom proizvodnje,
pakiranja i transporta hrane, kao i upravljanja bačene hrane emitiraju se staklenički plinovi,
koji doprinose klimatskim promjenama i predstavljaju opasnost za Zemlju i
nas same.
Zašto ljudi bacaju
hranu?
Istraživanja
su pokazala da postoje brojni faktori koji utječu na to hoće li ljudi bacati
hranu ili ne, stoga postoje i brojni razlozi zašto ljudi bacaju hranu. Neki od
faktora koji su povezani s bacanjem hrane su:
- svijest o problemu
- percipirane socijalne norme
- stavovi i vrijednosti
- motivacija
- znanje i vještine
- navike.
Bacanje hrane često je povezano s nedostatkom svijesti o količini
bačene hrane te nerazumijevanjem
negativnih ekoloških učinaka koje bacanje hrane ima. Osim
toga, bacanje hrane povezano je s određenim ustaljenim rutinama kućanstva. Može
biti odraz manjka planiranja,
a ponekad i manjka znanja o
načinima na koje se hrana može iskoristiti.
Kako smanjiti bacanje
hrane?
Pored
lanaca opskrbe hrane, privatna
kućanstva predstavljaju ključni dio smanjenja bacanja hrane.
To znači da nisu odgovorne samo velike kompanije i organizacija proizvodnje
i transporta hrane, već da je svatko
od nas odgovoran i doprinosi bacanju hrane i posljedicama koje slijede iz toga.
Kao
završni dio hranidbenog lanca, kada bacamo hranu, sva energija i resursi
iskorišteni na početku hranidbenog lanca (prilikom proizvodnje) iskorišteni su
bez razloga.
Postoje
različiti koraci povezani s hranom unutar kućanstva prilikom kojih se može
utjecati na smanjenje bacanja hrane:
- planiranje
- kupovina hrane
- pohranjivanje hrane
- priprema hrane
- konzumacija
- prenamjena ostataka.
Pripremila: Ivana Matas
Primjedbe
Objavi komentar