JE LI BAŠ JUŽINA KRIVA ZA SVE?

Spava mi se cijeli dan. Baš sam umoran iako sam naspavan. Južina je. Boli me glava. Koliko smo puta čuli ovakve izjave? Gotovo svakodnevno složit ćete se pogotovo, ako se odnose na promjene vremena s kojima se pojedine osobe teško nose. Zanimljivo je i da liječnici upozoravaju kako takva stanja nisu rezervirana samo za starije generacije. Naprotiv pomaknule su se dobne granice, pa sve mlađe osobe postaju meteoropati i mogu patiti od simptoma kao što su: promjena raspoloženja, smanjenje koncentracije i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, poremećaj spavanja, glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, bolovi u mišićima, pogoršanje gastritisa i srčanih bolesti u obliku ubrzanog rada srca, osjećanja lupanja srca i porasta krvnog tlaka.

Zašto postajemo meteropati? Stručnjaci ističu da u tome veliku ulogu imaju osjetljivost hipotalamusa i hipofoze, ali i globalno zagrijavanje Zemlje, a posljedica su nagle vremenske promjene, izmjena godišnjih doba bez prijelaznog razdoblja, velike oscilacije temperatura, nagle promjene atmosferskog tlaka i vlage u zraku... Da se meteropate odavno ozbiljno shvaća potvrđuje i nova grana meteorologije- biometeorologija. 

Što je biometeorologija?

Njezin je cilj na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uvjete te im savjetovati kako da se zaštite i na što da pripaze. Premda je biometeorologija novija znanost spoznaja o utjecaju vremenskih prilika na zdravlje stara je oko dvije i pol tisuće godina. Naime o utjecaju vremena na ljude posao je još Hipokrat otac moderne medicine.

Kako pomoći meteoropatima?

Liječnici preporučuju što više aktivnosti na otvorenom primjerice bicikliranje i šetanje, zatim odjeću primjerenu vremenskim uvjetima, tuširanje naizmjenično toplom i hladnom vodom, izbjegavanje klima- uređaja i propuha, meditaciju, rani odlazak na spavanje i kvalitetan san, prehranu bogatu voćem i povrćem odnosno nutrijentima kako bi se ojačao imunitet...

Odavno je poznato djelovanje vremena na ljude posebice promjena vremena i to ne samo na raspoloženje nego i na zdravlje. Temperatura i vlažnost zraka, tlak zraka i niz drugih atmosferskih čimbenika djeluje na naš organizam. 

Biometeorološka prognoza temelji se na znanstvenim istraživanjima. Uložene su godine i godine proučavanja, analiziranja, uspoređivanja podataka iz meteorologije i medicine te zaključivanja i nalaženja njihove povezanosti u mnogim zemljama diljem svijeta. Djelovanje promjena vremenskih uvjeta na ljudski organizam je neprijeporno kod nekoga više kod nekoga manje. Imaju sreću oni koji južinu i druge vremenske promjene ne primjećuju ili im one ne otežavaju život.

Naravno ima onih koji odobravaju spominjanje biometeoroloških prilika u medijima kao i onih koji smatraju da to nije dobro jer je odviše sugestivno i ljudima je lošije čim čuju da su biometeorološke prilike nepovoljne.

Osnovni cilj biometeorologije je pripremiti, upozoriti ljude na moguće nepovoljne meteorološke situacije koje bi mogle negativno djelovati na njihovo zdravlje. Dok takva upozorenja nekima pomažu, pa si prilagođavaju terapiju nekima smetaju. Kao i s mnogočim i s ovim je teško postići da svi budu zadovoljni.

Zbog južine zna biti dodatna nervoza 

psuje se, viče, spominjevol, konj i koza...

I ne govore se samo riječi svakakve 

nego ih ima koji čak koriste i šake. 

Neka južina žešće "puca"

i u glavi im stalno "kuca".