ŠTO SE DOGAĐA S ORGANIZMOM KADA POMAKNEMO SAT?

Foto Unsplash 

Što se događa s organizmom kada pomaknemo sat?

Premda je riječ o samo jednom satu promjena vremena može utjecati na naš bioritam, lučenje hormona, kvalitetu sna i raspoloženje.

Bioritam spavanja 

Iako se može činiti beznačajnim pomicanje sata za samo jedan sat uzrokuje zamjetnu promjenu u našem bioritmu. Brojni procesi u tijelu usklađeni su s vremenom spavanja i buđenja uključujući lučenje hormona poput melatonina, kortizola i hormona rasta kao i promjene tjelesne temperature. Prilagodba na novi ritam događa se postupno i ovisi o individualnoj biologiji, navikama spavanja i izloženosti svjetlu.

Umor i pospanost 

Čovjekov endogeni bioritam prosječno traje 24,2 sata, a na 24 - satni ciklus prilagođavamo se zahvaljujući okolišnim čimbenicima ponajprije izlasku i zalasku Sunca. Zimsko pomicanje sata koje donosi dodatni sat spavanja u pravilu se lakše podnosi od ljetnog. Zimsko računanje vremena donosi manje prirodnog svjetla u poslijepodnevnim i večernjim satima što može izazvati pospanost, smanjiti produktivnost i negativno utjecati na raspoloženje. S druge strane više jutarnjeg svjetla može pomoći u regulaciji cirkadijalnog ritma.

Poremećaj raspoloženja i razinu energije 

Melatonin je hormon koji se luči u epifizi, a njegovo se lučenje pojačava u večernjim satima. Na njega utječe izoženost svjetlu tijekom dana, ali i plavo svjetlo elektroničkih uređaja navečer. Melatonin potiče pospanost, olakšava usnivanje i pridonosi kvaliteti spavanja. Kortizol je hormon nadbubrežne žlijezde čija razina raste u drugom dijelu noći te pridonosi jutarnjem razbuđivanju. Pomicanje sata ne mijenja automatski ritam lučenja tih hormona jer njime upravlja unutrnji cirkadijalni sustav. Prilagodba se odvija postupno promjenom ritma spavanja, rada, hranjenja i izloženosti dnevnom svjetlu osobito ujutro.

Priprema za promjenu sata 

Vrijeme prilagodbe razlikuje se od osobe do osobe, a posebno važnu ulogu ima izloženost sunčevoj svjetlosti. Jutarnje svjetlo kratkih valnih duljina izrazito utječe na sinkronizaciju bioritma. Nekoliko dana prije zimskog pomicanja sata dobro je, ako je moguće početi odlaziti na spavanje i buditi se nešto kasnije. Važno je i što ranije nakon buđenja izložiti se prirodnom svjetlu bez izravnog gledanja u sunce. Tjelesnu aktivnost poželjno je planirati u jutarnjim satima iako to nije univerzalno pravilo. 

Posljedice za zdravlje 

Zimsko pomicanje sata uglavnom se bolje podnosi, no neka istraživanja bilježe porast prometnih nesreća u poslijepodnevnim satima zbog smanjene budnosti i pažnje što se povezuje s manjom izloženošću prirodnom svjetlu. Proljetno pomicanje sata zbog naglog skraćenog trajanja spavanja predstavlja veći šok za organizam.

Pripremila: Ivana Matas