MENTALNO ZDRAVLJE DJECE I MLADIH

Foto Unsplash 

Mentalno zdravlje djece i mladih 

Doznajte sve o mentalnom zdravlju djece i mladih.

Mentalno zdravlje kao galopirajuća kriza 

Vlada opći trend rasta potrebe za podrškom mentalnom zdravlju djece i mladih. Djeca odrastaju u društvu koje je također sve složenije uz brze promjene, neizvjesnost i veliku količinu informacija. Te potrebe moramo ozbiljno shvatiti i odgovoriti na njih odgovarajućom pomoći na vrijeme. Ne trebamo stvarati dojam da su sva djeca u krizi, ali ako podršku ne nastavimo razvijati u skladu s potrebama riskiramo njihovo daljnje produbljivanje i veći pritisak na sustav. 

Briga oko mentalnog zdravlja 

Zabrinjava kada dijete dugo ostane sa svojim teškoćama ili ne dobije pomoć na vrijeme. Zabrinjava i pritisak uspjeha, stalno uspoređivanje, osjećaj nepripadnja, informacijska preplavljevnost te novi oblici vršnjačkog nasilja osobito u digitalnom prostoru. 

Potrebne su različite razine podrške: od prevencije i osnaživanja djece i roditelja, preko ranog prepoznavanja i ciljane pomoći do specijalističke procjene i liječenja. Ne smijemo zaboraviti da djeca imaju velike kapacitete za razvoj i oporavak, ali trebamo prepoznati što im je potrebno i pravodobno mi to osigurati. 

Odnos djece i roditelja prema traženju psihološke pomoći 

Dio mladih sam traži pomoć i lakše govori o onome što osjeća. Roditelji se ponekad pitaju znači li djetetova teškoća da su negdje pogriješili. Mladi se mogu bojati reakcije vršnjaka ili toga da će ih drugi promatrati samo kroz dijagnozu. Važno je razlikovati otvorenost od samodijagnosticiranja. Traženje pomoći nije priznanje roditeljskog neuspj. To je odgovoran korak kojim djetetu pokazujemo da njegove teškoće shvaćamo ozbiljno.

Signali krize mentalnog zdravlja 

Povlačenje, gubitak interesa za aktivnosti koje je prije voljelo, neubičajena razdražljivost, promjene spavanja ili apetita, teškoće koncentracije, pad školskog funkcioniranja ili izbjegavanje škole. Ponavljajuće glavobolje i bolovi u trbuhu također mogu biti povezani sa stresom, ali ih ne treba unaprijed proglasiti psihičkom teškoćom. 

Zaključak 

Ne treba čekati da dijete potpuno prestane funkcionirati kako bi se ozbiljno shvatilo da pati. Odmah treba tražiti pomoć.

Pripremila: Ivana Matas